|
| IZLETI
|
| |
Otok obiluje stazama za šetnju gdje možemo uživati
u prekrasnim vidicima na Kornate i Velebit. Jednosatnim šetnjama
može se doći do druge strane otoka gdje su uvale Soline (ljekovito
blato), Sv. Ante, Žinčena i Lanđin. Na pola sata hoda u unutrašnjost
otoka nalazi se 400 godina stari grad Pustograd. S pristaništa
u blizini kampa svaki dan od 14.30h brodić vozi kupače na puste
otoke Čavatul i Veli Dužac.
Dio nekih seminara odvijat će se također na tim otocima (cijena
povratne karte je 3 eura a za grupe 2 eura po osobi). Na zahtjev
gostiju nabavili smo više bicikla kojima je moguć odlazak na
nudističku plažu 4 km od kampa u pravcu Tkona, kao i posjet
mjestu Pašman, 2 km od kampa, gdje ima više restorana i cafeaGosti
koji produžuju boravak mogu uživati u krstarenju na Kornate,
brod polazi svake subote ujutro i vraća se u 17 sati. ( cijena
25 eura).
Dva kilometra od kampa nalazi se impresivan benediktinski samostan
na brdu Čokovac s lijepim vidikom. Do samostana vodi asfaltna
cesta pa se može ići pješke preko mjesta Ugrinić, te autom ili
biciklom. U blizini kampa nalazi se franjevački samostan Sv.
Duje gdje je moguće razgledati bogatu zbirku umjetnina.
|
|
Ako se pojedinačna grupa odluči
za izlet na Kornate, naplata iznosi 25 EUR., a za otok Vrgada
20 EUR., pod uvjetom da je u grupi najmanje 30 učesnika. U tom
slučaju seminari bi se održali na tim mjestima, a izlet bi trajao
cijeli dan. Imali bi lunch-pakete.
-
Kraj – Ugrinić – Pustograd – Lanđin
–kopanja na skalni obali v kristalno čisti vodi – Stara
kr. – Skalice – Kraj
-
Kraj – Tkon – Sovinje – Brižine – kopanje
v divjem zalivu – Tkon – Kraj
- Kraj – Tkon – prehod na drugo stran otoka in kopanje
na Božanski plaži – Krušovo – Kraljak – Ugrinića draga
– Kraj
- Kraj – Skalice – u. Soline, mazanje z zdravilnim blatom
in kopanje – podzemna jama Bobića – Sv. Ante – Kolanova
pećina – Kraj
- Z avtom ali avtobusom cca 8 km – Dobropoljana – V.
Bokolj, najvišji vrh otoka 272 m s čudovitim razgledom
– Ladići, kopanje – povratek v Kraj
|
| Nacionalni park rijeke Krke |
Nacionalni park rijeke Krke obuhvaća jedan ili više sačuvanih
ili neznatno izmijenjenih ekosustava. Obuhvaća površinu od 109
km2 uz tok Krke: dva kilometra nizvodno od Knina do Skradina
i donji tok Čikole.
Rijeka Krka izvire u podnožju planine Dinare, 3,5 km sjeveroistočno
od Knina podno 22 m visokog, zimi bučnog a ljeti bezvodnog Topoljskog
slapa, Velikog buka ili Krčića slapa. Dužina slatkovodnog vodotoka
je 49, a bocatog 23,5 km. Značajni pritoci rijeke su Krčić,
Kosovčica, Orašnica, Butišnica i Čikola s Vrbom.
Sa svojih sedam sedrenih slapova i ukupnim padom od 242 m Krka
je prirodni i krški fenomen.
|
 |
| |
| Nacionalni park Kornati |
U središnjem dijelu hrvatskog Jadrana, na sutoku sibenskih i
zadarskih otoka, smjestila se jedna zasebna i po mnogocemu posebna
skupina otoka nazvana Kornati. Kornati se protežu
na površini od oko 300 km2, broje oko 140 otoka, otočića i hridi.
Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije,
velike razvedenosti obalne crte i narocito bogatih biocenoza
morskog ekosustava, godine 1980. veci dio Kornatskog akvatorija
proglasen je nacionalnim parkom.
Danas Nacionalni park "Kornati" zauzima povrsinu od
oko 220 km2 i ukljucuje ukupno 89 otoka, otocica i hridi s priblizno
238 km obalne crte. I pored ovog, relativno velikog broja otoka,
kopneni dio parka cini tek manje od 1/4 ukupne povrsine, dok
je sve ostalo morski ekosustav.
Nacionalni park Kornati čini veći dio grupe otoka Kornati u
hrvatskom dijelu Jadrana u srednjoj Dalmaciji, južno od Zadra.
Nacionalnim parkom je proglašen 1980. i tada je stavljen pod
zaštitu. Ukupna površina parka je oko 220 km2 a sastoji se od
89 otoka, otočića i hridi. Od površine parka, samo oko 1/4 je
kopno, dok je preostali dio morski ekosustav.
Obiluje prirodnim i kulturnim posebnostima. Okomite litice "krune"
kornatskih otoka okrenute prema otvorenom moru najpopularniji
su fenomen ovoga parka. One su i staništa rijetkih vrsta. |
|
| |
| Otok Vrgada |
|
Otok Vrgada pripada priobalnom dijelu zadarskog arhipelaga
a nalazi se na njegovu krajnjem jugoistocnom dijelu. To je
relativno malen otok s povrsinom od 3,67 cetvornih kilometara.
Njegova sjeverna i juzna strana su brdovite , s najvisim vrhom
od 115 metara. Vise od dvije trecine povrsine Vrgade prekriveno
je gustom borovom sumom. Osim glavne pristanisne luke, nazvane
Luka, i najvece otocne uvale za privezivanje ribarskih brodova
i brodica - Pocrikve, odnosno Przine, postoji tu i nekoliko
manjih uvala i drazica ( Prva drazica, Druga drazica i Treca
drazica ) te pjescana plaza Podbrizi i veca uvakla Kranje
na jugu otoka. Osim Luke, sve su spomenute uvale pjeskovite
i pristupacne za kupace, a pruzaju i mogucnost duzeg kampiranja.
Uz cisto more i plitke obale, Vrgada ima i takvu okolinu kao
rijetko koji nas otok na Jadranu.
|
|
|
